100 godina porobetona: kako je jedna ideja revolucionirala građevinarstvo

1923. godine arhitekt je imao briljantnu ideju, ali biznismen ju je znao učinkovito plasirati na tržište. Tako su dva Šveđana prije 100 godina učinila dobro izoliran životni prostor pristupačnim s novim građevinskim materijalom – autoklaviranim porobetonom (AAC).

Nužnost je doista majka izuma. U slučaju Johana Axela Erikssona bila je to ogromna nestašica energije, u Švedskoj 1922. godine, nakon Prvog svjetskog rata te je Vlada najavila oštre mjere štednje. Zbog toga su također povećani zahtjevi za izgradnju stanova: od sada se trebala koristiti bolja izolacija kako bi se toplina u kući duže zadržala.

U to vrijeme Dr. Johan Axel Eriksson, Šveđanin u svojim ranim 30-ima, predavao je kao docent građevinarstva na Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu. Provodio je istraživanja na velikom broju različitih uzoraka porobetona, jer je znao kako će blokovi biti idealni za bržu gradnju nego što je bila do tada, a također sam materijal je imao odlična izolacijska svojstva.

Eriksson je ubrzao proces stvrdnjavanja porozne mase spaljenog vapnenca, vode i aluminijskog praha stavljanjem uzorka u laboratorijski autoklav. Porozna masa preživjela je autoklaviranje tijekom noći, a dobiveni stvrdnuti blok imao je značajno povećanu čvrstoću i novi, jači kristalni sastav. U toplini i pritisku pare, komponente silicijevog dioksida i vapna stopile su se u oblik kristala hidrata kalcijevog silikata, sličnog vulkanskoj stijeni poznatoj u prirodi kao tobermorit. Pantetirao je svoj izum 1924. godine – a u Carlu Augustu Carlénu pronašao je trgovca koji je također mogao donijeti novi građevinski materijal kupcima. Prvo u Švedskoj, a zatim i u cijelom svijetu.

Carl August Carlén: Od dječaka sa farme do industrijalca

Budući poslovni partner od nule je naučio kako strpljivo provesti dobru ideju. Tako je Šveđanin, Carl August Carlén, od seoskog dječaka postao uspješan industrijalac.

Rođen 1876. kao sin stolara, mali Carl August živio je sa svojih šestero braće i sestara na farmi južno od Stockholma. Odmah nakon osnovne škole Carlén je krenuo u poljoprivrednu školu.
Godine 1896. nalazi svoj prvi posao kao skladištar i knjigovođa konjušnice. Godine 1903. preselio se u Yxhults Stenhuggeri AB, kamenolom vapnenca s radovima na kamenu u blizini dvorca Yxhult.
No, Carlén se posvađao sa svojim šefom, napustio tvrtku i vratio se 1910. nakon zahtjeva uprave da preuzme mjesto upravitelja. Godine 1924., u dobi od 48 godina, konačno je preuzeo punu financijsku kontrolu i proširio švedsku tvrtku u ono što će kasnije postati globalna Ytong grupa.

1924. je također bila godina u kojoj je Carlén saznao za autoklavirani porobeton švedskog arhitekta Axela Erikssona. Carlén je čvrsto vjerovao kako će se novi građevinski materijal učvrstiti na tržištu. Porobeton je imao sve karakteristike kao i drvo, ali je bio lakši i brži za obradu.

Carlén je prepoznao potencijal i osigurao licencu za proizvodnju protivno željama svog nadzornog odbora. Godinu dana kasnije, lansiran je prvi autoklavirani porobeton sušen na pari. Početak priče o uspjehu.
Bivši farmer ostao je predsjednik uprave matične tvrtke Ytong do svoje 80. godine. Umro je 1960., a njegov portret još uvijek visi u sjedištu Xella Grupe u Duisburgu.

Danas je brend Ytong poznat u cijelom svijetu. Od 1993. godine nadalje grupacija Xella International (bivši Ytong) preuzela je nekoliko tvornica porobetona (tada Siporex) na području bivše Jugoslavije – uključujući i tvornicu autoklaviranog porobetona u Tuzli, koja radi od 1970. godine. Tradicija gradnje Ytong blokom sačuvana je do danas.

 

2023. Xella slavi 100. godišnjicu porobetona!
Od 1923. AAC je napravio revoluciju u građevinskoj industriji i postao jedan od vodećih građevinskih materijala u svijetu. Svojim iznimnim termoizolacijskim svojstvima, zvučnom izolacijom, visokom tlačnom čvrstoćom, dugim vijekom trajanja i drugim održivim svojstvima – autoklavirani porobeton postao je jedan od osnovnih građevinskih materijala za stambenu i poslovnu gradnju.